Praxis
Praxis Held Conference "Contributing to Public Administration Reform in Kraljevo"
On 29 March 2018, Praxis held a conference to present the results of the project Contributing to Public Administration Reform in Kraljevo, within the framework of the Western Balkans Enabling Project for Civil Society Monitoring of Public Administration Reform (WeBER), financed by the European Union and co-financed by the Kingdom of the Netherlands. The conference was attended by representatives of local administrative bodies, civil society organisations and the media.
Marija Dražović from Praxis presented the project activities implemented in the period 1 June 2017 - 31 March 2018 and aimed at achieving the transparency of data on public administration reform at the local level, improving the service role of local administrative bodies and public awareness about it, improving the mechanisms of cooperation of the local self-government with citizens and civil society organisations and contributing to better embed the principles of public administration in local decisions and manner of providing services.
For more information, see the announcement here.
Praxis Published a Report "Contributing to Public Administration Reform in Kraljevo"
The report Contributing to Public Administration Reform in Kraljevo was prepared as the result of the research conducted by Praxis within the project "Contributing to public administration reform in Kraljevo" in the period from 1 June 2017 - 31 March 2018, as part of the project Western Balkans Enabling Project for Civil Society Monitoring of Public Administration Reform (WeBER), financed by the European Union and co-financed by the Kingdom of Netherlands.
Based on the conducted research of the transparency of local self-government and the efficiency of local administrative bodies in Kraljevo, as well as monitoring of the application of the Law on General Administrative Procedure, Praxis has established that there is a significant space for improving the work of local administrative bodies in all areas.
Download the report here.
Expert Meeting on Improving access to Civil Registration and Identity Documents for Roma in Ukraine
Ivanka Kostic, Praxis Executive Director, took part in the Expert meeting on Improving access to Civil Registration and Identity Documents for Roma in Ukraine that was organized by ODIHR in co-operation with the State Migration Service of Ukraine, Ministry of Justice of Ukraine, Ukrainian Parliament Commissioner for Human Rights and United Nations High Commissioner for Refugees (UNHCR) Representation in Ukraine.
Ivanka presented Serbia’s significant improvements relating to birth registration, statelessness, residence registration and access to identity documents following 10 years of intensive advocacy by Praxis, UNHCR and other CSOs and international agencies. She also shared Praxis’ experience in its active participation in the Technical Working Group (established by the Ministry of State Administration and Local Self-government, UNHCR and the Ombudsperson institution) and its close cooperation with the relevant government institutions in the Technical Working Group on individual cases, but also on problems and gaps in the implementation of the newly adopted regulations. Through the Technical Working Group, Praxis also advocated for changes and documented the remaining systemic gap relating to birth registration of children of undocumented parents, immediately after birth.
The expert meeting built on the recommendations of the 2017 Odessa Declaration, developed to overcome obstacles in access to civil registration and identity documents by Roma in Ukraine. The participants discussed the possibility of establishing a joint technical working group of state and non-state stakeholders to co-ordinate efforts in addressing the issue.
The participants expressed their belief that the meeting was a significant step towards addressing the lack of personal documents among Roma in Ukraine.
Godinu dana deca bez identiteta
Nakon godinu dana, upravni postupci naknadnog upisa činjenice rođenja za troje dece su konačno uspešno rešeni pred Matičnom službom u Kraljevu.
Usled nezakonitog postupanja i nepoštovanja pravila postupka, postupajući organ je tri puta neosnovano odbio zahteve, zbog čega je Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave svaki put usvajalo žalbe i predmete vraćalo na ponovni postupak. Između ostalog, postupajući organ je odbijao zahteve i jer je smatrao da su protivni Ustavu, jer podneta pismena i akti nisu bili napisani ćirilicom, već latinicom, dok je protivustavnim smatrao i Praxisove aktivnosti informisanja i savetovanja stranke. Postupajući organ se nije starao da neznanje i neukost stranke u postupku ne budu na štetu prava koja joj pripadaju, niti je neukoj stranci pružao pomoć, što predstavlja obavezu organa koji vodi upravni postupak na koju mora da pazi po službenoj dužnosti. Naprotiv, zloupotrebio je svoj položaj i ovlašćenja i iskoristio neznanje i neukost podnositeljke zahteva na njenu štetu, onemogućivši je u ostvarivanju zakonom predviđenih prava.
Tako je postupajući organ više puta nalagao podnositeljki zahteva, pripadnici romske nacionalne manjine koja ne govori srpski jezik, da obezbedi usluge prevodioca, iako Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisama na to obavezuje organ koji vodi postupak. Smatrajući da je Matična služba u Kraljevu počinila diskriminaciju, uskraćujući mogućnost podnositeljki zahteva da zbog nepoznavanja jezika učestvuje u postupku, Praxis je Povereniku za zaštitu ravnopravnosti podneo pritužbu, čiji ishod se očekuje.
Nakon pokretanja postupka utvrđivanja diskriminatornog postupanja, zahtevi za upis činjenice rođenja troje dece su odobreni, a paradoksalno je da je to učinjeno na osnovu istih dokaza i izjava istih svedoka, koji su bili predloženi i prilikom pokretanja postupaka.
Matična služba u Kraljevu u svom postupanju nije primenila zakonom propisane mere kojima se olakšava učešće pripadnika osetljivih grupa, već je zanemarivanjem ovih afirmativnih mera dodato otežala njihov položaj i učešće u postupcima. Posebno je zabrinjavajuće postupanje organa, s obzirom na to da se u postupcima odlučivalo o formalnom sticanju pravnog subjektiviteta dece, a koje je potpuno suprotno osnovom principu da je svako dužan da se rukovodi najboljim interesom deteta.
Godinu dana deca bez identiteta
Nakon godinu dana, upravni postupci naknadnog upisa činjenice rođenja za troje dece su konačno uspešno rešeni pred Matičnom službom u Kraljevu.
Usled nezakonitog postupanja i nepoštovanja pravila postupka, postupajući organ je tri puta neosnovano odbio zahteve, zbog čega je Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave svaki put usvajalo žalbe i predmete vraćalo na ponovni postupak. Između ostalog, postupajući organ je odbijao zahteve i jer je smatrao da su protivni Ustavu, jer podneta pismena i akti nisu bili napisani ćirilicom, već latinicom, dok je protivustavnim smatrao i Praxisove aktivnosti informisanja i savetovanja stranke. Postupajući organ se nije starao da neznanje i neukost stranke u postupku ne budu na štetu prava koja joj pripadaju, niti je neukoj stranci pružao pomoć, što predstavlja obavezu organa koji vodi upravni postupak na koju mora da pazi po službenoj dužnosti. Naprotiv, zloupotrebio je svoj položaj i ovlašćenja i iskoristio neznanje i neukost podnositeljke zahteva na njenu štetu, onemogućivši je u ostvarivanju zakonom predviđenih prava.
Tako je postupajući organ više puta nalagao podnositeljki zahteva, pripadnici romske nacionalne manjine koja ne govori srpski jezik, da obezbedi usluge prevodioca, iako Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisama na to obavezuje organ koji vodi postupak. Smatrajući da je Matična služba u Kraljevu počinila diskriminaciju, uskraćujući mogućnost podnositeljki zahteva da zbog nepoznavanja jezika učestvuje u postupku, Praxis je Povereniku za zaštitu ravnopravnosti podneo pritužbu, čiji ishod se očekuje.
Nakon pokretanja postupka utvrđivanja diskriminatornog postupanja, zahtevi za upis činjenice rođenja troje dece su odobreni, a paradoksalno je da je to učinjeno na osnovu istih dokaza i izjava istih svedoka, koji su bili predloženi i prilikom pokretanja postupaka.
Matična služba u Kraljevu u svom postupanju nije primenila zakonom propisane mere kojima se olakšava učešće pripadnika osetljivih grupa, već je zanemarivanjem ovih afirmativnih mera dodato otežala njihov položaj i učešće u postupcima. Posebno je zabrinjavajuće postupanje organa, s obzirom na to da se u postupcima odlučivalo o formalnom sticanju pravnog subjektiviteta dece, a koje je potpuno suprotno osnovom principu da je svako dužan da se rukovodi najboljim interesom deteta.
Nevladine organizacije uputile zahtev Vladi Republike Srbije da hitno obustavi primenu Uredbe o merama socijalne uključenosti korisnika novčane socijalne pomoći
Komitet pravnika za ljudska prava, Autonomni ženski centar i Regionalni centar za manjine podneli su Ustavnom sudu Republike Srbije Inicijativu za ocenu ustavnosti Uredbe o merama socijalne uključenosti korisnika novčane socijalne pomoći.
Pojedini članovi ove Uredbe u suprotnosti su sa Ustavom Republike Srbije, Zakonom o socijalnoj zaštiti, kao i odredbama Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Medjunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i odredbama Revidirane evropske socijalne povelje.
Smatrajući da će primena Uredbe dovesti do duboko nepravednog, nezakonitog i diskriminatornog postupanja prema najugroženijim i najsiromašnijim građanima i građankama, dole potpisane organizacije traže ukidanje spornih članova* uredbe, kao i zaustavljanje njene pune primene do donošenja odluke od strane Ustavnog suda Republike Srbije.
Siromaštvo nije izbor nijednog građanina ni građanke, niti je posledica nečije lenjosti, već odražava nesposobnost države da obezbedi jednake mogućnosti za sve svoje građane. Donošenjem osporene Uredbe država je pokazala duboko nerazumevanje svrhe i suštine pojma socijalne uključenosti. Umesto da aktivno doprinese unapređenju kvaliteta života siromašnih ljudi kroz afirmativne akcije, država ih putem odredbi ove Uredbe dodatno kažnjava, uslovljavajući ih uskraćivanjem prava na ionako nedovoljnu socijalnu pomoć. Primena Uredbe će prouzrokovati diskriminatorno postupanje prema najsiromašnijima, jer ne pogadja niti jednu drugu kategoriju radno sposobnog stanovništva. Kako je prema dosada važećim zakonima društvenokoristan rad prepoznat samo u krivičnom zakonodavstvu, stiče se utisak da najsiromašniji treba da snose određenu vrstu kazne/sankcije zbog toga što su siromašni.
Organizacije smatraju da je Uredba duboko nepravedna, jer je usmerena na one koji u društvu imaju najmanje moći: porodice sa velikim brojem dece, samohrane majke, nezaposlene bez imovine, starije i osobe sa invaliditetom, Rome i druge. Sve ove kategorije stanovništva se Uredbom stavljaju u nepovoljniji položaj čak i u odnosu na osobe koje su osuđene na kaznu zatvora, koji za svoj rad dok su u zatvoru imaju prava iz radnog odnosa (pravo na naknadu i nagradu, pravo na zaštitu na radu i odmor).
Povrh svega, radno sposobni korisnici i korisnice novčane socijalne pomoći zbog svog siromaštva neće moći ni da se izbore za zaštitu svojih prava u slučaju diskriminacije, radne ekspolatacije ili drugih povreda prava nastalih primenom ove Uredbe.
Stoga, dole potpisane organizacije civilnog društva, apeluju na Vladu Republike Srbije da se Uredba stavi van snage, odnosno da se odloži njena primena do konačne ocene Ustavnog suda o ustavnosti i zakonitosti.
* čl. 2. stav 2 t. 5, čl. 4. stav 1 t. 1, čl.9. stav 1. t. 3
Zahtev podržavaju:
- Praxis, Beograd
- Rekonstrukcija ženski fond, Beograd
- Glas razlike, Beograd
- Žene u crnom, Beograd
- Labris, Beograd
- Udruženje Roma Novi Bečej
- Žene Juga, Pirot
- SOS ženski centar, Novi Sad
- Centar za podršku ženama, Kikinda
- ...Iz kruga – Vojvodina
- Romski informativni centar, Kragujevac
- Kulturni centar DamaD, Novi Pazar
- Centar "Živeti uspravno", Novi Sad
- Centar za devojke, Niš
- Ženski prostor, Niš
- ASTRA, Beograd
- Forum žena, Prijepolje
- Udruženje gradjanki Peščanik, Kruševac
- Zavod za ravnopravnost polova, Novi Sad
- Centar za integraciju mladih, Beograd
- Alternativni centar za devojke, Kruševac
- Udruženje Romkinja Osvit, Niš
- Viktimološko društvo Srbije
- Mreža Odbora za ljudska prava u Srbiji – CHRIS
- Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda, Novi Pazar
- SOS telefon za žene i decu žrtve nasilja, Vlasotince
- UG „Zajedno zajedno“, Beograd
- Odbor za ljudska prava / SOS telefon, Vranje
- ...Iz kruga, Beograd
- Udruženje „Požega“, Požega
- Udruženje izbeglica iz Republike Hrvatske
- Ženska mirovna grupa, Pančevo
- Dečiji romski centar, Beograd
- Centar za marginu, Beograd
- Centar za ženske studije, Beograd
- ALTERO - Asocijacija za lični trening, edukaciju, razvoj i osnaživanje
- Ženski centar, Užice
- Mreža za evropski ženski lobi, Srbija
- Evropska mreža za borbu protiv siromaštva – Srbija
- Centar za istraživanje javnih politika, Beograd
- MODS - Mreža organizacija za decu Srbije
- Centar za evroatlanske studije, Beograd
- Fond za humanitarno pravo, Beograd
- Urban-In, Novi Pazar
- Sandžački odbor za ljudska prava, Novi Pazar
- Siguran plus mladih – SPY, Beograd
- Dečiji centar Mali princ, Beograd
- Trag fondacija,Beograd
- Inicijativa za demokratsku tranziciju, Beograd
- Centar mladih Roma, Požega
- Omladinski forum za edukaciju Roma, Bujanovac
- Viktimološko društvo Srbije, Beograd
- Centar za razvoj civilnog društva, Beograd
- Inicijativa za inkluziju VelikiMali, Pančevo
- Centar za razvoj civilnih resursa, Niš
- YUROM Centar, Niš
- Centar za samostalni zivot OSI Srbije, Beograd
Prilog Praxisa za izveštaj EK o napretku Srbije u procesu pristupanja EU za 2019.
Field Activities 2019
Praxis' legal mobile team visited the following:
September
- 13 September - Roma settlements in resnik, Cukarica and Zvezdara
- 12 September - Roma settlements "Karadjordjeva ulica" and "Stari Kostolac", Kostolac
- 9 September - Roma settlements "Vozegnci" and "Cerkes mala", Novi Pazar
August
- 30 August - Roma settlements "Reva" and "Deponija", Palilula
- 29 August - Roma settlement "veliki rit", Novi Sad
- 29 August - Roma settlements "Jablanicka ulica" in Lebane and "Omladinska ulica" in Medvedja
- 27 August - Roma settlement "Cukaricka suma", Cukarica
- 16 August - Roma settlements in Miroslava Antica Street, Vojvode Knicanina street and Laze Kostica Street i Djurdjevo, and Petra Kocica Street and Roma settlement "Plekano naselje" in Zablje
- 12 August - Roma settlements "Dudara" and "Surducka ulica", Zrenjanin
- 1 August - Roma settlements in Bavaniste, Dubovac, Oresac, Zagajica and Vladimirovci, Municipalities of Vrsac and Kovin
- 1 August - Roma settlements "Dalas" in Tutin and "Kucavski lug" in Raska
July
- 30 July - Roma settlements in Zemun polje and Kotez
- 26 July - Roma settlement "Dubrava", Lajkovac
- 25 July - Roma settlements in Vozdovac and Batajnica
- 24 July - Roma settlements in Zemun and Batajnica
- 18 July - Roma settlements in Cukarica, Sremcica, Resnik and Karaburma
- 17 July - Roma settlements in Batajnica, Borca and Zemun
- 11 July - Roma settlement "Mali krivak", Smederevo
- 9 July - Roma settlement "Dubovo", "Recica" and "Samarinovac", Zitoradja
- 9 July - Roma settlements in Admirala Vukovica Street, Vojvode Stepe Street, Bulevar Kralja Aleksandra Street, and Kornetska Street
- 3 July - Roma settlement "Cukaricka suma" and Roma settlements in Resnik and Rakovica, Cukarica
- 2 July - Roma settlements "Stubal" and "Lepenica" in Vladičin Han and "Masurica" in Surdulica
June
- 25 June - Roma settlements "Zitni potok" and "Dragi deo", Prokuplje
- 21 June - Roma settlement "Reva", Palilula
- 20 June - Roma settlements in Zagajica nad Plandiste, Vrsac
- 19 June - Roma settlements "Cukaricka suma", OMV pumpa" and container settlements in Resnik and Makis, Cukarica
- 18 June - Roma settlements "Jablanicka uliva" in Lebane and "Vlase" in Leskovac
- 18 June - Roma settlements "Kajmakcalanska ulica" and "Kolonija", Smederevska Palanka
- 11 June - Roma settlements "Reva" and "Reva politika" and Roma settlements in Krnjaca, Palilula
- 7 June - Roma settlements "Slavnik" and "Gornji Brestovac", Bojnik
- 6 June - Roma settlements "Deponija" and "Mirijevsko brdo", Palilula
May
- 28 May - Roma settlements "Kanal" and "Pionirska", Kostolac
- 24 May - Roma settlements in Backi Monostor, Sombor
- 23 May - Roma settlements in Mislodjin and Brace Jugovica Street, Obrenovac
- 22 May - Roma settlement "Mali bedem" and Roma settlements in Mokrin, Kikinda
- 13 May - Roma settlements "Donje brijanje", "Medja" and "Turekovac", Leskovac
- 10 May - Roma settlement "Borici", Tutin
- 9 May - Roma settlements in Zemun and Batajnica
- 6 May - Roma settlements "Pridvorice" and "Selevac", Smederevska Palanka
April
- 24 April - Roma settlements in Tovarisevo and Selanci, Backa Palanka
- 23 April - Roma settlements "17. februar" and "Magas", Bojnik
- 18 April - Roma settlements "Zitni potok" and "Mala guba", Prokuplje
- 18 April - Roma settlements "Cukaricka suma", "OMV pumpa", Municipality of Cukarica and Roma settlements in Zeleznik, Medakovic and Marinkova bara
- 11 April - Roma settlements "Citluk", "Panjevac" and "Dedina", Krusevac
- 10 April - Roma settlements "Banjska ulica" and "Miodrag Nojkovic Cale", Bujanovac
- 9 April - Roma settlement "Veliki rit", Novi Sad
- 8 April - Roma settlements in Zemun, Borca and Krnjaca
- 5 April - Roma settlements "Mirijevsko brdo", "Mali Leskovac" and "Deponija", Palilula
March
- 26 March - Roma settlements "Beograd mala" and "Stocni trg", Nis
- 25 March - Roma setlements "Bagremar", "Pionirska" and "Kanal", Kostolac
- 21 March - Roma settlement "Fekovica brdo", Sjenica
- 20 March - Roma settlements "Mirijevsko brdo", "Mali Leskovac", Palilula
- 18 March - Roma settlements in Borca, Zemun and Novi Beograd
- 15 March - Roma settlements "Barake Kotex" and "Lepenicka ulica", Kragujevac
- 14 March - Roma settlements in Bavaniste and Dubovac, Kovin
- 13 March - Container settlements "Makis II" and beneficiraies in Rakovica, Miljakovac and Palilula
- 5 March - Roma settlement "Ciganski rid", Vranje
- 4 March - Roma settlements "Blok Sutjeska" and Branka Monirova Street and Grgetecka Street, Palilula
February
- 28 February - Roma settlement "Plavi horizont" in Zemun, and Roma settlements "Tosin bunar" and "Staro sajmiste" in Novi Beograd, and Roma settlements in Marinkova bara and Veliki Mokri Lug
- 27 February - Roma settlements "Prcilovica" and "Donji Ljubes", Aleksinac
- 26 February - Roma settlement "Veliki rit", Novi Sad
- 21 February - Roma settlement "Vozegrnci", Novi Pazar
- 20 February - Roma settlement "Deponija", Municipality of Palilula and meetings with beneficiaries in front of SWC Palilula and SWC Zvezdara
- 19 February - Roma settlement "Plavi horizonti" and social apartments in Akrobate Aleksica Street, Zemun, and "Vojni pout block 1" in Zemun and Mileva Maric Anstajn Street, Novi Beograd
Praxis u emisiji "Liceulice FM" na Radio Aparatu
Vuk Raičević, koordinator Program za antidiskriminaciju i rodnu ravnopravnost, i Jelena Petrović, koordinatorka Programa za prava deteta, bili su gosti u ekskluzivnoj i jubilarnoj emisiji "Liceulice FM" na Radio Aparatu. Tom prilikom, govorili su o dečjim, ranim i prinudnim brakovima, segregisanim školama, višestrukoj diskriminaciji, nevidljivosti osoba sa invaliditetom i drugim oblicima diskriminacije Romkinja i Roma.
Poslušajte emisiju ovde.
Praxis na Godišnjoj skupštini MODS-a
Saopštenje preuzeto sa sajta MODS-a
Redovna godišnja Skupština Mreže organizacije za decu Srbije (MODS) održana je u Kragujevcu 16. i 17. novembra 2018. godine. Ovo je bila još jedna prilika da se članice Mreže medjusobno sastanu, da se razmatraju i usvajaju predlozi od značaja za rad MODS-a, a i povećala se brojnost MODS-a prijemom novih organizacija u članstvo.
MODS ima novog člana Nadzornog odbora
Skupština MODS-a zatim je pristupila izboru novog člana Nadzornog odbora. Jednoglasnom odlukom Skupštine, nova članica Nadzornog odbora MODS-a je Nataša Raičević, programska direktorka Centra za socijalno preventivne aktivnosti GRiG. Sastav Nadzornog odbora sada čine: Radomir Jevtić (udruženje Korak napred, Kruševac), Ana Jovanović(Centar za kreativni razvoj, Knjaževac) i Nataša Raičević (GRiG, Beograd).
Jedna od tačaka dnevnog reda na Skupštini MODS je bila i glasanje o prijemu novih organizacija u članstvo Mreže. Ukupno pet organizacija se predstavilo Skupštini nakon čega se Skupština jednoglasno odlučila za prijem svih 5 organizacija u članstvo. MODS sada ima 101 organizaciju u svom članstvu.
Novih 5 organizacija koje su postale članice Mreže organizacija za decu Srbije su:
•Mreža psihosocijalnih inovacija (PIN), Beograd
•Udruženje Sovice, Beograd
•Centar za razvoj obrazovanja „Planeta“, Sombor
•Radionica zdravog života, Beograd
•Udruženje muzičke umetnosti (Music Art Project), Beograd
Usvojeni novi uređivački akti na Skupštini
Skupština je potom glasala o usvajanju novih uređivačkih akata MODS-a, koji su izrađeni na predlog Upravnog odbora. Nakon kraće diskusije i uz određene izmene i dopune, Skupština je jednoglasno usvojila:
- Akt o bližem određivanju uslova i procedura prijema u članstvo, isključivanje iz članstva kao i pravima i obavezama članica MODS-a;
- Smernice za zaštitu dece MODS-a
Deo Skupštine posvećen i daljem napretku rada MODS-a
Važan stub delovanja MODS-a jeste razvijanje kapaciteta organizacija za unapređenje položaja dece i jačanje međusobne saradnje. Stoga je održavanje Skupštine prepoznato i kao prilika da se otvori diskusija o mogućnostima za dalje unapređenje rada Mreže. Drugi dan Skupštine bio je posvećen razgovorima o tome na koji način se sve može unaprediti dosadašnji rad MODS-a tako da su učesnici imali priliku da daju svoje komentare i predloge u okviru radnih grupa.
Neke od tema su bile na koje načine se mogu dalje jačati kapaciteti MODS-a, kako da se poveća vidljivost rada organizacija, a proizašli su i novi predlozi koje će MODS u svom radu nastojati da implementira.
- 1
- 2
- 3
POPULARNI TAGOVI
