Praxis je Komitetu UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava poslao komentare na izveštaj Srbije o sprovođenju preporuka Komiteta koje se odnose na prijavu prebivališta i upis u matičnu knjigu rođenih. U Praxiosvom izveštaju konstatatuje se to da Srbija nije ispunila preporuke Komiteta i da se mnogi građani i dalje suočavaju sa problemima u vezi sa prijavom prebivalište i upisom dece u matičnu knjigu rođenih.
Praxis je Komitetu UN ukazao na to da se veliki broj stanovnika neformalnih naselja i osoba koje žive u nelegalizovanim objektima susreće sa problemima u vezi sa prijavom prebivališta. Iako Zakon o prebivalištu i boravištu građana propisuje to da ovi građani imaju pravo da prijave prebivalište na adresi centra za socijalni rad, u praksi se te odredbe zakona ne sprovode dosledno, zbog čega mnogi građani ostaju bez prijave prebivališta.
U svom izveštaju, Praxis je istakao i to da se u Srbiji konstantno rađaju deca koja ne mogu da budu upisana u matične knjige odmah po rođenju, zbog toga što podzakonski akti koji regulišu prijavu rođenja i upis u matične knjige onemogućavaju blagovremeni upis dece čije majke nemaju lične dokumente.
Komitet za ekonomska, socijalna i kulturna prava je 2022. godine usvojio Zaključna zapažanja o primeni Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. U okviru Zaključnih zapažanja, Komitet je kao naročito značajna pitanja koja zahtevaju hitno rešavanje izdvojio probleme u vezi sa prijavom prebivališta i upisom u matične knjige i doneo je preporuke za otklanjanje tih problema. Tako je Komitet preporučio Srbiji da proširi primenu Zakona o prebivalištu i boravištu građana, tako da interno raseljenim licima sa Kosova koji žive u neformalnim naseljima omogući prijavu prebivališta na adresama centara za socijalni rad, kao i da revidira podzakonske akte koji regulišu upis u matične knjige, i tako osigura da svako dete rođeno u Srbiji bude upisano. Komitet je istovremeno od Srbije zatražio da u roku dve godine dostavi izveštaj o primeni tih preporuka.
Srbije je Komitetu dostavila takav izveštaj, ali u njemu nije pružila konkretne informacije o primeni preporuka Komiteta i preduzetim merama za njihovu realizaciju.
Praxis i Evropska mreža za pitanje apatridije (ENS) podneli su Komitetu UN za prava deteta izveštaj o primeni Konvencije o pravima deteta u Srbiji. U izveštaju su izloženi problemi sa kojom se deca u Srbiji suočavaju u vezi sa upisom u matičnu knjigu rođenih i ostvarivanjem prava na državljanstvo, o problemu dečijih brakova i o ostvarivanju prava deteta na izražavanje svog mišljenja.
Tako se u izveštaju, između ostalog naglašava to da uprkos tome što Konvencija nalaže upis u matične knjige svakog deteta odmah po rođenju, u Srbijji nije moguć blagovremeni upis dece čije majke nemaju lične dokumente. Takođe se ukazuje na to da postoje problemi i u postupcima za naknadni upis dece, da postoje neprihvatljiva ograničenje u vezi sa sticanjem državljanstva po osnovu rođenja u Srbiji, te da mnogi građani i deca ne uspevaju da prijave prebivalište, što otežava ili onemogućava upis u matične knjige i pristup mnogim drugim pravima.
U izveštaju se ističe i to da je U Srbiji učestala pojava dečijih brakova među romskom populacijom, a da vlasti ne preduzimaju adekvatne mere kako bi suzbila i sprečila ovu pojavu. Takođe se skreće pažnja na to da u Srbiji ne postoje razvijeni mehanizmi koji bi obezbedili ostvarivanje prava deteta na slobodno izražavanje mišljenja.
U izveštaju Praxisa i ENS izneti su i komentari na pojedine navode Srbije date u njenom periodičnom Izveštaju o primeni Konvencije, a takođe se konstatuje i to da Srbije nije ispunila pojedine preporuke Komiteta iz zaključnih zapažanja o prethodnom periodičnom izveštaju Srbije.
Praxis je objavio publikaciju u kojoj se ukazuje na to da apatridi u Srbiji ne mogu da ostvare prava koja im garantuju Konvencija o pravnom položaju lica bez državljanstva i domaći propisi, te je stoga potrebno da se uspostavi postupak za utvrđivanje statusa lica bez državljanstva. Publikacija je pripremljena u okviru projekta „Indeks apatridije“, Evropske mreže za pitanja apatridije.
Indeks apatridije (Statelessness Index) je onlajn alatka koja procenjuje kako zakoni, prakse i politike zemalja u Evropi štite lica bez državljanstva i šta rade na sprečavanju i smanjenju apatridije, u odnosu na međunarodne norme i dobru praksu. Indeks je prva takva alatka koja pruža sveobuhvatnu komparativnu analizu i trenutno obuhvata 32 evropske države, uključujući Srbiju. On omogućava korisnicima da lako uoče koje oblasti zakona, politika i prakse države mogu unaprediti. Namenjen je vladama, organizacijama civilnog društva, istraživačima, medijima i drugim zainteresovanim pojedincima, uključujući apatride.
Stotine ljudi živi u Srbiji bez potvrđenog državljanstva, bez upisa u matičnu knjigu rođenih, bez ličnih dokumenata i bez pristupa osnovnim pravima. Većina njih ima pravo na upis u matične knjige u Srbiji i na državljanstvo Srbije i, ukoliko pokrenu odgovarajuće postupke, može se očekivati da će većina i uspeti da reguliše svoj status. Ipak, postoje i oni koji ne ispunjavaju propisane uslove za sticanje državljanstva, kao i oni kojima nezakonita praksa onemogućava upis u matične knjige i potvrđivanje državljanstva.
Država je dužna da i njima pruži adekvatnu zaštitu i obezbedi im pristup osnovnim pravima. A da bi ispunila ovu obavezu, neophodno je da uspostavi postupak za utvrđivanje statusa lica bez državljanstva. Indeks apatridije u procesu rešavanja ovog pitanja može biti od velike pomoći.
Ova publikacija je pripremljena u okviru projekta "Indeks apatridije" Evropske mreže za pitanja apatridije, uz podršku Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR). Za sadržaj ove publikacije isključivo su odgovorni Praxis i Evropska mreža za pitanja apatridije, i ni na koji način ne predstavlja stavove UNHCR-a.
Publikaciju možete pogledati OVDE